Dan borbe protiv trgovine krznom

Borba za opstanak krznašica

Branioci životinjskih prava već decenijama unazad apeluju da veštačko krzno treba da zameni prirodno, i da se na taj način spasu životinje od okrutne smrti. Najveći broj životinja koje ubijaju zbog njihovog krzna uzgajaju se na farmama krzna, gdje im preti grozna smrt: gušenjem plinom, elektrokucijom, davljenjem, trovanjem strihininom, lomljenjem vratova, rezanjem jezika, lepljenjem jezika za zamrznute metale kako bi na njima ostale visiti, guranjem usijanih gvozdenih šipki u njihove anuse, i to sve nakon što su svoje živote provele u malim, prljavim kavezima. Ove metode nisu 100 posto učinkovite, tako da se neke životinje ‘probude’ dok im deru kožu s krznom.
U ovom trenutku sve više kampanja za životinjska prava usmereno je na Kinu, koja izvozi najviše krzna. Čak 85% svetske proizvodnje krzna pripada Kini.
Neke od ovih životinja su zaštićene (dabar), neke smatramo štetočinama (lisica), a neke čak držimo kod kuće kao kućne ljubimce (činčila).

Zakon

Zakon o dobrobiti životinja, član 7. tačka 36), kaže da je - Zabranjeno uvoziti i prodavati životinje, odnosno sirovine i proizvode od životinja sa kojima se postupalo suprotno zahtevima dobrobiti životinja. Ova tačka omogućava da se u Srbiji zabrani uvoz i trgovina krznom. Takođe, u istom članu u tački 37) se kaže da je zabranjeno držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinja isključivo radi proizvodnje krzna i kože ali tek od 1. januara 2019. godine.

 

Dan borbe protiv trgovine krznom
Autori: Marina Stefanović, Slavica Marić, Kristijan Kerekeš
VIII-3, OŠ "Đura Jakšić" Kovin
Kovin 2014.